BRIFING sa Vladimirom Čitlučaninom: „Formido“ – horor ciklus o strahu, Balkanu i pričama koje ne prestaju da nas prate
Gost nove epizode podkasta BRIFING bio je pisac Vladimir Čitlučanin, autor knjige „Formido“, horor ciklusa od deset priča zasnovanih na ispovestima, predanjima
U novoj epizodi podkasta BRIFING gost je bio Vladimir Čitlučanin, pisac i autor knjige „Formido“ . Naziv knjige potiče iz latinskog jezika i znači strah, a delo je zamišljeno kao horor ciklus od deset priča. Čitlučanin objašnjava da je prvobitna ideja bila da napiše jednu horor pripovetku, ali se tokom rada materijal proširio u zbirku priča, a zatim u celinu povezanu jednom krovnom pričom. Kako navodi, „Formido“ je nastao kao svojevrsni omaž „Dekameronu“, ali sa akcentom na strah, horor i mračne ispovesti koje dolaze iz različitih krajeva Srbije. Autor ističe da su priče nastajale tokom više od 18 godina putovanja, susreta i razgovora sa ljudima. U knjizi se, kako kaže, nalaze pažljivo odabrane priče koje pokrivaju različite epohe, gradove, krajeve i društvene slojeve. „Trudio sam se da budu zastupljeni različiti likovi, muškarci, žene, stariji, mlađi, priče iz ranijih perioda, ali i savremene ispovesti . Ideja je bila da svako pronađe nešto što ga posebno zanima“, rekao je Čitlučanin. U emisiji je govorio i o tome kako procenjuje autentičnost priča koje su mu sagovornici ispričali. Kako kaže, on može da garantuje da su priče prenete onako kako su njemu ispričane, dok veliku ulogu u proceni imaju sam sagovornik, način kazivanja i dokazi koje iznosi. Poseban deo razgovora bio je posvećen odnosu stvarnog i natprirodnog. Prema njegovim rečima, granicu između ta dva sveta određuju dokazivost i razumevanje neke pojave. „Ono što je dokazivo i jasno postaje manje strašno. Ono što nije do kraja objašnjivo, a posledice su vidljive, ostavlja prostor za ono što nazivamo natprirodnim“, ocenio je autor. Čitlučanin smatra da Srbija i Balkan imaju ogroman neiskorišćen potencijal kada je reč o lokalnim predanjima, mitologiji, običajima i autentičnim pričama iz naroda. Kako kaže, upravo
Kanonicka stranica